Kako se nositi s ponašanjem osoba sa demencijom

dom za starije demencija

Sindrom koji se javlja kao posljedica Alzheimerove bolesti je demencija. Počinje postepeno i često predstavlja probleme u ponašanju. Ljutnju, tugu, paranoju, zbunjenost I strah koje imaju ljudi sa tom bolesti može prerasti u agresivno ponašanje i vrijeđanje.

Upoznajte se i naučite kako se snaći u čestim situacijama kod osoba sa demencijom.

Jedna od najtežih stvari kod brige o osobi sa Alzheimerovom bolesti ili nekom vrstom demencije su poteškoće u komunikaciji. To je frustrirajuće i za osobe s tom bolesti ali i za obitelj.

Iako je teško razumjeti zašto se ljudi s demencijom ponašaju kako se ponašaju, objašnjenje je vezano za samu bolest i promjene koje ona uzrokuje u mozgu.

Upoznat ćemo vas s čestim situacijama koje se događaju kad netko ima demenciju. Vidjet ćete kako možete reagirati smireno i efikasno kada vaša voljena osoba kaže nešto šokantno.

Situacija br.1: Agresivno ponašanje ili govor

Primjer: Izjave kao “Ne želim se tuširati!”, “Ne želim ići kući!” ili “Ne želim to jesti!” mogu eskalirati u agresivno ponašanje.

Objašnjenje: Najvažnije je zapamtiti da osoba verbalnu ili fizičku agresiju ne čini namjerno. Agresija je obično potaknuta nečim – često je to fizička nelagoda, okruženje (nepoznata situacija) ili čak slaba komunikacija. U većini slučajeva razlog agresije je i strah.  U jednom trenutku je sve dobro, a u drugome osoba viče i agresivna je. Često je misterija što je točno okidač za takvu reakciju.

Što napraviti: Ključ u reagiranju na agresiju u demenciji je da se pronađe uzrok. Što čini nelagodu toj osobi da se tako agresivno ponaša? Nakon što osigurate da osoba ne dovodi sebe i druge u opasnost, pokušajte prebaciti fokus na nešto drugo i pričajte smirenim tonom. Dajte joj prostora ako treba.

NE: Najgora stvar koju možete napraviti je da namjerno uzrokujete svađu ili potičete problem koji uzrokuje agresiju.  Nemojte ni na silu vezati osobu, osim ako nemate drugog izbora.

Situacija br.2: Zbunjenost u vezi vremena i lokacije

Primjer: Izjave kao “Želim ići kući!”, “Ovo nije moja kuća!”, “Kad idemo kući?”, “Zašto smo ovdje?”

Objašnjenje: Želja za odlaskom kući je jedna od najčešćih reakcija kod osoba sa demencijom koje žive u domu za starije i nemoćne. Sjetite se da Alzheimerova bolest uzrokuje kognitivno oštećenje i to je ono što stvara zbunjenost i gubitak pamćenja.

Što napraviti: Nekoliko je načina kako možete odgovoriti na pitanja koja pokazuju da je osoba zbunjena u vezi toga gdje se nalazi. Jednostavno objašnjenje, slike ili drugi opipljivi podsjetnici će pomoći. U nekim slučajevima je potrebno preseliti osobu, u dom za starije i nemoćne osobe ili na neku drugu lokaciju. Najbolje rješenje je reći što manje moguće o činjenici da su stvari spakirane. Treba im preusmjeriti pažnju na drugu aktivnost, ići u šetnju, pojesti nešto, itd. Ako pitaju nešto kao “Kada krećemo?”, možete odgovoriti “Ne možemo još ići… promet je zagušen, vremenska prognoza najavljuje loše vrijeme, kasno je da odemo danas,…”. Razmislite i kažite ono što će učiniti da se osoba osjeća sigurnom, iako je to možda laž.

NE: Duga objašnjenja i razlozi nisu pravo rješenje. Ne možete urazumiti nekog tko ima Alzheimerovu bolest ili demenciju. Često možete potaknuti agresiju zbog pitanja koja ste pitali.

Situacija br.3: Loša prosudba ili kognitivni problemi

Primjer: Bezrazložne optužbe: “Ukrao si moj usisivač!”, poteškoće sa matematikom ili financijama: “Ne mogu to izračunati.” Drugi primjeri uključuju neobjašnjivo prikupljanje stvari i ponavljanje izjava ili zadataka.

Objašnjenje: Alzheimerova bolest uzrokuje propadanje moždanih stanica što se odražava u ponašanju (loše prosudbe ili pogreške u razmišljanju). Ovo se može nastaviti do halucinacija ili lažnih uvjerenja. Neki od ovih problema su očiti, kao kada netko prikuplja kućanske stvari ili optuži člana obitelji za krađu. Neki su suptilni, pa osoba možda ne shvaća da ima problema oko stvari o kojima nikad nije posebno razmišljala.

Što napraviti: Najbolje je prvo procijeniti veličinu problema. Ako ste znatiželjni i ne želite pitati, pogledajte račune. Ponekad su uplate čudne ili računi nisu uopće plaćeni. Pokušajte ih ohrabriti i umiriti ako primijetite ove promjene. Također, smanjite njihove frustracije i sram tako što ćete im ponuditi pomoć oko organizacije. Na taj način ćete, s vremenom, moći u potpunosti brinuti o njihovim financijama.

NE: U ovim situacijama ne smijete nikako dovoditi u pitanje mogućnosti osobe s Alzheimerovom bolesti da razriješi situaciju te se svađati s njom. Svaki odgovor će se protumačiti kao optužba što će uzrokovati ljutnju. Nakon toga će ta osoba uzeti obrambeni stav.

 

Dodatnih savjeta potražite na stranicama Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest.

Da li se netko iz vaše obitelji bori sa Alzheimerovom bolesti ili demencijom? Zvuči li vam sve ovo poznato? Željeli bismo čuti vaše priče.

2
Želite nešto pitati ili komentirati?

2 Comment threads
0 Thread replies
0 Followers
 
Most reacted comment
Hottest comment thread
2 Comment authors
Nataša

Moj djed ima demenciju i ne želi u starački dom. Ne živim s njime i svjesna sam da treba stručnu pomoć 24 sata na dan. S jedne strane ne želi biti sam, a s druge strane kad sam u posjeti imam osjećaj da ga sve živcira i da bi najradije da nisam ni došla kod njega. Deprimira me činjenica da je u svom svijetu i jedino sam sebe sluša u smislu “govori što god želiš, ja ću po svome”.

mirjana

Ja dam njegovateljica u kucnoj njezi 24 sata. Imam baku od 90 god koja ima demenciju i povremeno vrlo intenzivne haluconacije.Kada Nema haluconacije onda ima stalno jednu fiksaciju na jednu te istu misao, koja ju drzi jedan period, nakon cega ju zamijeni neka druga fiks ideja.Zadnje dane stalno ponavlja da Nema para da mi plati, za stagod radim. Kad jedemo opet ona Nema para da mi to plati,i t’amo za sve. Nekad zbog toga i odbija pomoc. Ja stalno malazim moguca objasnjenja, kao da ja nisam zato ovdje. Ili da meni ne trebaju novci, ili da ja to radim Samo… Vidi više »